Skip to main content

Depresija - Veliki depresivni poremećaj

Ljudi često svoje loše emocionalno stanje pripisuju nepovoljnim životnim okolnostima. Neka istraživanja pokazuju da su u pravu jer je pet puta veća verovatnoća da će se kod depresivnih osoba naći negativan događaj povezan sa gubitkom. Sa druge strane, svi su doživeli neki gubitak, ali se depresija nije javila kod svih, što znači da i drugi činioci igraju važnu ulogu. 

Veliki depresivni poremećaj (ili unipolarna depresija) je jedan od najčešćih poremećaja raspoloženja. Depresija povećava šansu 23 puta da osoba bude „socijalno disfunkcionalna“ i daje 2 puta veću šansu za mortalitet od opšte populacije.

Depresija je uzrok duboke patnje i većina stručnjaka se slaže da je jedno od najbolnijih životnih iskustava. Ne radi se o običnoj tuzi, jer se depresija može javiti bez pravog razloga ili je razlog nesrazmeran jačini tuge i onemogućuje svakodnevno funkconisanje obolelog pojedinca.

depresija-3
Simptomi depresije se dele na somatske (vezani za san i spavanje, energiju, apetit, libido), emocionalne (raspoloženje, anksioznost, plakanje) i kognitivne (krivica, pesimizam, suicidalne misli). Tok bolesti može prilično varirati. Kod polovine bolesnika, prvu epizodu može činiti blaga depresija i anksioznost. Ovi simptomi mogu trajati nedeljama pa čak i godinama pre nego se postavi dijagnoza. Blage do umerena nelečena depresija tj. epizoda obično traje od 4 do 30 nedelja, a nelečeni teži oblik 6-8 meseci. Skoro 25% obolelih će simptome trpeti i po godinu dana dok ne zatraže stručnu pomoć. 

Depresija se kvalitativno razlikuje od svima poznate tuge, a kreće se od stalne potrebe za plakanjem do potpune emocionalne otupelosti. Sniženi su i interes i uživanje u aktivnostima ili društvenoj interakciji koji su pre činili zadovoljstvo. 

Depresija vodi u teškoće sa snom. Tipično se bude ujutru, par sati pre uobičajenog vremena i ne mogu ponovo zaspati (terminalna insomnija), a mogu imati i nemiran san sa čestim buđenjem u toku noći (engl. middle insomnia). Osobe sa anksiozno-depresivnim poremećajem se teško uspavljuju (rana insomnija). Previše spavanja ili hipersomnija se isto može javiti, ali u atipičnim oblicima bolesti.

Depresija se karakteriše umorom i manjkom energije kao i teškim započinjanjem bilo kakve aktivnosti. Umor može biti psihički i fizički, a može se povezati sa slabijim apetitom ili lošim snom. U težim slučajevima osobe ne mogu održavati higijenu, oblačiti se i hraniti. Najteži oblici bolesti izazivaju „olovnu paralizu“ –opisuju da su im noge kao od olova i da ih ne mogu pomeriti. Depresija se karakteriše i osećajem krivice i bezvrednosti. Depresivne osobe često pogrešno tumače životne događaje i preuzimaju odgovornost za negativne ishode koji su van njihove kontrole. Preterana zabrinutost i anksioznost još više pojačavaju taj osećaj krivice. Javljaju se i teškoće u koncentraciji i pri donošenju odluka, zato što su rasejane i ne mogu zadržati pažnju. Gubitak apetita vodi do smanjenja telesne težine, dok se sa druge strane neki prejedaju kako bi ublažili patnju. Višak ili manjak kilograma povezani su sa lošim izgledom i dodatno pogoršavaju samopouzdanje bolesnika. 

Ideje o samoubistvu javljaju se kod dve trećine osoba, a kreću od misli kako bi najbolje bilo da svemu dođe kraj do detaljno isplaniranog samoubistva. Osobe sa jakom željom za smrću često nemaju dovoljno energije da izvrše samoubistvo, na šta treba paziti jer se često na početku lečenja prvo oporave telesni simptomi, a tek posle kognitivni (želja za smrću). 

Simptomi variraju sa godinama. Tako, deca imaju više somatskih tegoba povezanih sa iritabilnošću i socijalnim povlačenjem, dok se kod adolescenata javljaju više atipični znakovi (prejedanje, hipersomnija,...), a u starijoj populaciji gubitak interesa, manjak zadovoljstva, tromost i drugi.


Psihološko savetovalište Niš
psiholog Radica Ristić Stojilković

Comments

Popular posts from this blog

Radica Ristić Stojilković Diplomirani master psiholog, kognitivno bihejvioralni psihoterapeut pod supervizijom. Autor je više naučnih radova iz različitih oblasti psihologije, a trenutno je u procesu izrade doktorske disertacije. kontakt telefon: 0628734474 kontakt e-mail: psiholoskosavetovalistenis@yahoo.com skype: psiholoskosavetovalistenis Maja Todorović Diplomirani master psiholog, kognitivno bihejvioralni psihoterapeut pod supervizijom. kontakt telefon: 0643759430

Šta je ADHD, a šta ADD?

ADD i ADHD su skraćenice za Attention Deficit Disorder i Attention Deficit Hyperactivity Disorder. Ovi termini se odnose na deficit pažnje sa ili bez hiperaktivnosti.  Deca sa ADD problemom ispoljavaju tri osnivne karakteristike u ponašanju:   1. Selektivna pažnja i memorija: Najčešće imaju dva ekstrema pažnje. Odlično mogu da se fokusiraju na nešto što je njima zanimljivo ili u situacijama koje su nove i interesantne (Najčešće nemaju veze sa školom. Uglavnom su u pitanju video igrice ili TV), ali imaju izrazito lošsu koncentraciju kada treba da obavljaju svakodnevne, posebno školske aktivnosti. Ovoj deci selektivna je i memorija. Od pročitanog teksta ona obično zapamte stvari koje većina dece ne zapamti, ali propuste da memorišu ono što drugi memorišu. Pamte ono što je njima interesantno, a ne ono što je potrebno da zapamte. 2. Rasejanost: Lako ih omete bilo koja spoljašnja stimulacija ili neka ideja koja nema veze sa zadatkom koji obavljaju. 3. Impulsivnost: Reagu

Test za dijagnostifikovanje anoreksije

Bojiš se dobijanja na težini, mnogo paziš na unos kalorija ili ti se čini da je tvoj odnos sa hranom izvan kontrole? Osećaš se krivim/om i kažnjavaš se nakon jela? Izbegavaš pričati o hrani ili prisustvovati druženjima sa prijateljima i porodicom kako bi lakše održao/la svoj dnevni režim ishrane? Možda si u riziku da razviješ poremećaj ishrane . Upravo reagovanje na vreme ti može pomoći.  Uradi ovaj test!